Zajednički projekt Splitsko-dalmatinske županije i Općine Marina
Uvala Stari Trogir nalazi se u jugozapadnom dijelu općine Marina između punte Oštrica na zapadu i punte Čovika na jugu. Zahvaljujući svojim geografskim karakteristikama i položaju na važnom pomorskom pravcu istočno Jadranske obale imala je veliki značaj još u antičkim vremenima. Grčki izvori iz 4. st. pr. Kr, prostor između Marine i Grebaštice nazivaju Hilejskim poluotokom, kojeg naseljavaju potomci Heraklovog sina Hila. Značajno mjesto na poluotoku čini obližnja Punta Planka, u antici nazivana Promunt.uriumo Diomedis.
Arheološki ostaci u uvali Stari Trogir privukli su pažnju starim povjesničarima i putopiscima. Tako je još Ivan Lucić u 17. st. pisao kako se radi o jednoj od rimskih postaja prikazanoj na čuvenoj Tabuli Peutingeriani. Svjetski putopisac Alberto Fortis u 18. st. izražava veliku sumnju o postojanju rimskog nalazišta, već smatra kako su građevine pripadale Grcima. Početkom 20. st. arheolog Ljubo Jelić donosi vjerodostojan tlocrt lokaliteta, međutim zatečene ostatke interpretira kao kružni forum. Zahvaljujući znanstveno arheološkom interesu unatoč izostanku konkretnih arheoloških istraživanja danas se među ovim ostatcima prepoznaju dijelovi većeg kompleksa luksuzne ville rusticae, poput termalnih prostorija, cisterne za vodu, eksedre i sl., a popratni lučki objekti i samo pristanište vjerojatno skriveni u moru mogu se pretpostaviti.
Arheolog Miroslav Katić ostatke u uvalu Stari Trogir prepoznaje kao važnu putnu postaju Loranum, smještenu na pomorskom pravcu, a cestom povezanom na priobalnu magistralnu trasu rimske ceste. Također je pronašao i ostatke Rimskog puta koji je povezivao Stari Trogir i Svinca gdje se put spajao na magistralni pravac.
Općina Marina u skladu sa naputcima Konzervatorskog odjela u Trogiru ugovorila je izradu geodetskog snimanja zaštićenog područja u uvali Stari Trogir, a od strane ovlaštene tvrtke započeta je i izrada konzervatorske podloge.
Izrada konzervatorske podloge sastoji se od više segmenata usuglašenih sa djelatnicima Ministarstva kulture RH, Konzervatorskog odjela u Trogiru te su donekle razjašnjeni u nastavku.
- Prikupljanje relevantnih podataka i spoznaja o lokalitetu, dosadašnjim istraživanjima i konzervatorskim radovima na samoj lokaciji. Također bi se prikupili podaci o kulturno povijesnim ostacima i arheološkim lokalitetima šireg područja sa naglaskom na priobalni pojas kao važne dionice pomorskih puteva.
- Rekognosciranje od strane stručnih osoba (arheologa, etnologa povjesničara umjetnosti i sl.) obilazak i dokumentiranje zatečenog stanja same lokacije, kao i šireg područja i obližnjih kulturno povijesnih ostataka, graditeljsko etnološke baštine i arheoloških lokaliteta, sa naglaskom na pješačke staze i povijesne puteve te njihove međusobne korelacije.
- Izrada grafičkih priloga
- Valorizacija nalazišta sa prijedlogom opsega i položaja radova, kopnenih sondažnih arheoloških istraživanja, te procjena vrijednosti istih.
- Izrada prijedloga konzervatorsko restauratorskih radova, te procjena vrijednosti istih.
U sklopu izrade konzervatorske podloge također su planirani radovi podvodnog arheološkog rekognosciranja koji bi se financirali sredstvima Ministarstva kulture RH, a proveo bi ih Podvodno arheološki odjel Hrvatskog restauratorskog zavoda. Rezultati ovih istraživanja biti će integrirani u konzervatorsku podlogu koja će činiti osnovu za izradu Plana upravljanja predmetnim područjem, koji se planira realizirati kroz suradnju sa Upravnim odjelom za pomorstvo i turizam.
Cilj je od uvale Stari Trogir napraviti značajan arheološki park koji bi dao veliki obol u razvoju kulturno-povijesnog turizma.
Ovaj strateški projekt za razvoj kulturnog turizma zajednički provode Splitsko-dalmatinska županija i Općina Marina te je isti zajednički i financiran.
PROČELNICA
Darija Najev Jurač, dipl.iur.